Fibromialgija

Fibromijalgija je kronična bolest koja se svrstava u izvanzglobni reumatizam. Karakterizirana je globalnom kroničnom boli hvatišta tetiva, mekih tkiva i zakočenosti mišića, uz kronični osjećaj umora.

Pojavnost u općoj populaciji je od 1 – 5 % što je svrstava na drugo mjesto pojavnosti reumatskih bolesti, iza osteoartritisa. Procjenjuje se da od 80 do 90 % oboljelih čine žene generativne dobi, ali obolijevaju i muškarci i djeca.

Karakteristični simptom fibromialgije je bol čiji se intenzitet mijenja, a za koju pacijenti kažu da ih „boli cijelo tijelo“. S obzirom na lokalizaciju bol često migrira, pa tako neki pacijenti navode da ih boli cijela polovica tijela, ruka ili noga. Bolovi po tipu mogu biti i paraestezija (osjećaj utrnulosti, bockanja, topline ili hladnoće, mravinjanja), uz dizestezije (poremećaj osjeta kada osoba sasvim lagan ili normalan dodir doživljava kao neugodan ili jako bolan). Bolesnici se žale da zbog preosjetljivosti ne mogu nositi tijesnu odjeću te na osjećaj nelagode prilikom dodirivanja. Kronični umor, simptom koji se pojačava nakon minimalne fizičke aktivnosti, nekim je pacijentima najveća tegoba, dok mišićna ukočenost, koja je najizraženija ujutro, tijekom dana popušta. San je poremećen, a pacijenti se bude umorni. Česti su i neurovegetativni poremećaji u vidu pojačanog znojenja, rumenila kože, žgaravice, lupanja srca i drhtanja ruku. Tegobe ovise o vremenskim prilikama, pa se tako i pogoršavaju za vrijeme vlažne hladnoće. Može biti prisutan čitav niz drugih stanja poput iritabilnog kolona, tenzijske glavobolje, migrene, dismenoreje ili alergijskih reakcija na hranu, lijekove i kemikalije.

Uzrok fibromialgije nije poznat, no smatra se da glavnu ulogu ima genetska podloga koja u doticaju s određenim čimbenicima iz okoline dovodi do razvoja simptoma. Kod oboljelih nije nađeno tipično oštećenje tkiva, ali je utvrđena snižena razina neurotransmitera serotonina u krvnoj plazmi. Smatra se da je oštećenje skeletnih mišića uzrokovano mikrotraumom odgovorno za bolove u mišićima, tako da bi fibromialgija ustvari bila pretjerana reakcija skeletnih mišića na traumu.

Ne postoje specifične laboratorijske pretrage ili dijagnostika koja bi ukazivala na fibromialgiju jer su nalazi uredni ili nespecifični - potrebno ih je učiniti zbog isključivanja druge sistemske upalne bolesti. Zbog toga pacijenti često lutaju od liječnika do liječnika s tegobama, no bez prave dijagnoze, koja se u prosjeku postavlja oko pet godina od početka prvih simptoma. Američko reumatološko društvo 1990. godine odredilo je kriterije za postavljanje dijagnoze koji obuhvaćaju pozitivnu anamnezu na kroničnu generaliziranu bol kralješnice, lijeve i desne strane tijela te razine iznad i ispod struka, uz nalaz od najmanje 9 od 18 specifičnih bolnih točaka. Za postavljanje dijagnoze od velikog značenja su podaci o osjetljivosti na promjenu vremena (pogoršanje prilikom hladnog i vlažnog vremena), uz nezadovoljavajući učinak već uzimanih lijekova za liječenje boli.

Liječenje zahtijeva dosta upornosti i strpljenja bolesnika i liječnika koji bolesniku treba objasniti prirodu bolesti. Važna je primjena aerobnih vježbi jer poboljšavaju san i pozitivno djeluju na mišiće. Probleme sna mogu riješiti niske doze antidepresiva, dok se bolovi ublažavaju analgeticima koji smanjuju i jutarnju mišićnu zakočenost, kao i lokalnim anesteticima, kremama i gelovima koje se nanose na bolne točke. U liječenju boli također se koristi TENS (transkutana elektronervna stimulacija), akupunktura i tople kupke koje smanjuju ukočenost i poboljšavaju cirkulaciju. Preporučuje se i masaža „triger“ točaka, no ona može biti i kontraproduktivna, pa je stoga bitan individualan pristup. Važno je osigurati što kvalitetniji san u trajanju od barem osam sati. Tjelovježba i odgovarajuća prehrana bitni su za poboljšanje stanja jer je uočena povezanost između prekomjerne težine i bolnih stanja s osjećajem umora. Oboljelima se savjetuje da dnevne aktivnosti rasporede tijekom cijelog dana te da između aktivnosti planiraju aktivni odmor u vidu šetnje ili neku preporučenu terapiju. Mora se naglasiti da kod čak trećine oboljelih može biti prisutna depresija ili anksioznost te je zbog toga vrlo često teško, ali ne i nemoguće, ukloniti tegobe koje pacijenti vrlo intenzivno doživljavaju i zbog kojih pate.

Jedan od najčešćih lijekova za liječenje boli je ibuprofen. To je nesteroidni protuupalni lijek (NSAR) čije djelovanje ublažava upalu i bol. Ibuprofen također snižava i povišenu tjelesnu temperaturu.

Brufen® Effect široko je dostupan u Hrvatskoj u prilagodljivim formulacijama i veličinama doziranja. Obratite se svom liječniku ili ljekarniku ako niste sigurni u ispravno doziranje i obavezno proučite priloženu uputu o lijeku prije početka uzimanja bilo kakvih lijekova.

Brufen® Effect (ibuprofen) koristi se za kratkoročno simptomatsko ublažavanje blage do umjerene boli poput glavobolje, uključujući migrensku glavobolju/glavobolju povezanu s migrenom, neuralgiju, zubobolju, bol u mišićima i zglobovima, bol u leđima i menstrualnu bol, kao i simptome obične prehlade i gripe uključujući i vrućicu.  

Podaci dostupni u Mylan Hrvatska d.o.o.

Pregled medicinskog sadržaja: medicinsko-regulatorna služba, Mylan Hrvatska d.o.o.

Datum odobrenja: 4. lipnja 2020.