bol u vratu i ramenima

Smrznuto rame

Smrznuto rame je stanje karakterizirano boli, kao i ograničenim aktivnim i pasivnim pokretima u ramenom zglobu. Susreće se u bolesnika u dobi od 40 do 60 godina, a pogađa čak od dva do pet posto populacije. Žene češće obolijevaju nego muškarci i omjer obično iznosi 10:3.

Razlikuju se primarni i sekundarni sindrom smrznutog ramena. Primarni sindrom se razvija bez poznatog uzroka. Sekundarni sindrom često se susreće kod dijabetičara, pacijenata koji imaju bolesti štitnjače, bolest srca, kod stanja nakon amputacije dojke, nakon moždanog udara, kod pacijenata koji imaju promjene na vratnoj kralježnici i nakon traume ili se javlja kao posljedica neadekvatnog liječenja oštećenja i upala tetiva ili burzi u području ramena.

Kod smrznutog ramena zglobna čahura je skvrčena, zadebljana i neelastična, što uzrokuje ograničenje pokreta ramenog zgloba u svim smjerovima.

Sindrom smrznutog ramena razvija se u četiri faze:

U prvoj fazi javlja se difuzna bol koja ograničava pokrete u ramenu.

U drugoj fazi, koja se još naziva i „faza smrzavanja“, bol je jaka a pokreti u ramenu reducirani. Bolesnici se žale na bol koja je izražena i noću te otežano spavaju na zahvaćenoj strani.

Treća faza je ustvari smrznuto rame u kojoj bol popušta, ali su kretnje u ramenom zglobu znatno ograničene što otežava aktivnosti svakodnevnog života.

U četvrtoj fazi bol nestaje i postepeno se vraća normalan opseg pokreta.

Navedene faze različito pogađaju pojedine osobe i simptomi mogu trajati duže ili kraće. Klinička slika bolnog ramena traje od 6 – 24 mjeseca. Unutar dvije godine oporavi se 90 % bolesnika.

Dijagnoza se temelji na anamnezi bolesnika, fizikalnom pregledu i rendgenskoj snimci ramena.

Kod pojave prvih simptoma liječniku se treba javiti što ranije kako bi se započelo liječenje u cilju postizanja potpunog ili najvećeg mogućeg opsega pokreta ramenog zgloba.

U početnoj fazi treba smanjiti bol i upalu primjenom nesteroidnih antireumatika i analgetika, kao i lokalnom primjenom kortikosteroida u zglob ramena. Provode se lagane vježbe istezanja i aktivno potpomognute vježbe. Po smirenju bolne faze, u fizikalnoj terapiji primjenjuju se toplinske procedure koje su uvod u kineziterapiju. Naglasak se stavlja na vježbe opsega pokreta i mobilizacije ramena, uz postepeno snaženje mišića. Bolesnika treba uputiti na svakodnevno izvođenje vježbi uz nadzor fizioterapeuta i kod kuće.

Kada ne pomognu takozvane konzervativne mjere, treba razmotriti kirurške opcije liječenja. U obzir dolazi manipulacija ramena u općoj anesteziji ili artroskopsko otpuštanje zglobne čahure. Nakon operativnog zahvata bolesnik treba svakodnevno vježbati kako bi dobio punu i bezbolnu aktivnu pokretljivost ramena.

Jedan od najčešćih lijekova za liječenje boli je ibuprofen. To je nesteroidni protuupalni lijek (NSAR) čije djelovanje ublažava upalu i bol. Ibuprofen također snižava i povišenu tjelesnu temperaturu.

Brufen® Effect široko je dostupan u Hrvatskoj u prilagodljivim formulacijama i veličinama doziranja. Obratite se svom liječniku ili ljekarniku ako niste sigurni u ispravno doziranje i obavezno proučite priloženu uputu o lijeku prije početka uzimanja bilo kakvih lijekova.

Brufen® Effect (ibuprofen) koristi se za kratkoročno simptomatsko ublažavanje blage do umjerene boli poput glavobolje, uključujući migrensku glavobolju/glavobolju povezanu s migrenom, neuralgiju, zubobolju, bol u mišićima i zglobovima, bol u leđima i menstrualnu bol te simptome obične prehlade i gripe uključujući i vrućicu. 

Podaci dostupni u Mylan Hrvatska d.o.o.

Pregled medicinskog sadržaja: medicinsko-regulatorna služba, Mylan Hrvatska d.o.o.

Datum odobrenja: 4. lipnja 2020.

Bol u leđima

Bol u leđima je čest problem. Bolove u leđima često uzrokuje ukočenost mišića. Kod ublažavanja nelagode može pomoći kretanje i lagano vježbanje.

Saznajte više

Išijas

Simptomi išijasa uključuju oštru bol ili trnce duž nogu ili u stražnjici. Kod išijasa mnogi ljudi osjećaju snažniju bol kada sjede i za to postoji dobar razlog.

Saznajte više